  |
Izlet kroz Gorski kotar
|
 |
|
|
Udobno
se smjestite pored računala i odaberite mjesto sa gornjeg popisa
te virtualno posjetite savršen kutak za svoj slijedeći odmor
u prirodi....
|
|
|
 Prvi
puta u povijesti Mrkopaljski kraj spominje se 1442.g., a zatim 1447.g.,
ali zbog više naleta Turaka, tadašnji Mrkopaljci - kao stanovnici
Mrkog šumskog polja ili možda kao ovčari, uzgajivači brkatih ovaca
(Berkopalci) - postupno nestaju tijekom 16. stoljeća. Zrinski i Frankopani
opet naseljavaju Mrkopaljski kraj. U drugoj polovici 18. stoljeća
Mrkopalj postaje najveće i najznačajnije mjesto u  Gorskom
kotaru. Poveljom austo-ugarskog cara Josipa II. Mrkopalj 14. ožujka
1785. g., kao i Ravna Gora i Vrbovsko, postaje privilegirani grad
(trgovište). Ima svoj pečat, suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi
upravu. Od 1726.g. od Karlovca preko Vrbovskog, Ravne
Gore, Mrkoplja, Sungera, Fužina Jelenja do Bakra prolazi Karolinska
cesta. Na staroj trasi Karolinske ceste kod mjesta Brestova Draga
još i danas postoje kameni ostaci nosača vijadukata, tzv. fajeri (njem.
Pfeiler - stup).
Mrkopalj (824 mnm) je smješten u kotlini - polju. Pripadaju mu manja
mjesta: Begovo Razdolje - najviše naselje u Hrvatskoj, Brestova Draga,
Bukovac Sungerski, Sunger i Tuk.
Kolijevka je hrvatskog skijanja, a poznati skijaški centar Begovo
Razdolje udaljen je samo nekoliko kilometara. U blizini se nalazi
najviši vrh Gorskog kotara Bjelolasica
(1534 mnm), prirodni fenomen Bijele i Samarske stijene, te najstarije
živo biće Općine Mrkopalj, tisa stara preko dvije tisuće godina. U
ljetnim mjesecima organizira se tradicionalna berba plodova borovnica
i drugih šumskih plodova. Prisustvujte zajedničkom druženju i ručku,
izboru najuspješnijih te izaberite ponešto za sebe iz široke ponude
ekološki zdravih proizvoda (marmelade, voće, kolači, sir, rakije...).
|
Prvi
puta u povijesti Mrkopaljski kraj spominje se 1442.g., a zatim 1447.g.,
ali zbog više naleta Turaka, tadašnji Mrkopaljci - kao stanovnici
Mrkog šumskog polja ili možda kao ovčari, uzgajivači brkatih ovaca
(Berkopalci) - postupno nestaju tijekom 16. stoljeća. Zrinski i Frankopani
opet naseljavaju Mrkopaljski kraj. U drugoj polovici 18. stoljeća
Mrkopalj postaje najveće i najznačajnije mjesto u 
Gorskom
kotaru. Poveljom austo-ugarskog cara Josipa II. Mrkopalj 14. ožujka
1785. g., kao i Ravna Gora i Vrbovsko, postaje privilegirani grad
(trgovište). Ima svoj pečat, suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi
upravu. Od 1726.g. od Karlovca preko Vrbovskog, Ravne
Gore, Mrkoplja, Sungera, Fužina Jelenja do Bakra prolazi Karolinska
cesta. Na staroj trasi Karolinske ceste kod mjesta Brestova Draga
još i danas postoje kameni ostaci nosača vijadukata, tzv. fajeri (njem.
Pfeiler - stup).
(1534 mnm), prirodni fenomen Bijele i Samarske stijene, te najstarije
živo biće Općine Mrkopalj, tisa stara preko dvije tisuće godina. U
ljetnim mjesecima organizira se tradicionalna berba plodova borovnica
i drugih šumskih plodova. Prisustvujte zajedničkom druženju i ručku,
izboru najuspješnijih te izaberite ponešto za sebe iz široke ponude
ekološki zdravih proizvoda (marmelade, voće, kolači, sir, rakije...).
