  |
Izlet kroz Gorski kotar
|
 |
|
|
Udobno
se smjestite pored računala i odaberite mjesto sa gornjeg popisa
te virtualno posjetite savršen kutak za svoj slijedeći odmor
u prirodi....
|
  |
|
Biljno
bogatstvo i životinjski svijet
Raznolikost i sačuvanost biljnog
pokrova Gorskog kotara, osobito šuma, odrazuje se u velikom broju
rezervata. Neke šumske sastojine u tim rezervatima donedavno su
bile gotovo prašume, a pojedina stabla imala su najveće moguće dimenzije
europskog drveća. Preostali šumski divovi su kao pojedinačna stabla
spomenici prirode. Osim šuma u ovim rezervatima su i zajednice brdskih
livada, planinskih pašnjaka, stijena, točila, snježišta te manji
cretovi. Mnogobrojne planine Gorskog kotara nalazišta su ne samo
rasprostranjenih planinskih biljaka nego i endemičnih (urođenih)
i reliktnih (vrlo starih) vrsta. Možemo navesti samo neke: runolist,
dlakavi
pjenišnik (tzv. alpska ruža), mirisna orhideja crni mrkoglavac,
srčanik, dvocvjetna ljubica, hrvatsko zvonce, zvjezdasti i crveni
ljiljan, alpski likovac, grozdasta kamenika, encijan, perunika,
Kluzijeva sirištara,itd. Osim planinskog bilja, potpuno su zaštićene
i neke vrste koje imaju vrlo dekorativno lišće: božikovina, širokolisna
veprina i lovorasni likovac, tisa, planinski bor. Uz značajne šumske
zajednice i planinsko bilje, u Gorskom
kotaru zanimljivi su i cretovi (Sungerski lug, Trstenik, Jasenak),
gdje žive biljne zajednice vlažnih staništa, a iz obamrlih dijelova
te vegetacije nastaje treset. Na njima rastu rijetke biljne vrste
koje su se u naše krajeve doselile za vrijeme oledbe (mahovi tresetari,
šiljkica, rosika).
Životinjski svijet Gorskog kotara veoma je zaniljiv i raznolik,
pošto su se ovdje zadržale mnoge vrlo stare vrste iz tercijara,
budući da južni dio Europe
nije bio mnogo zahvaćen oledbom. Tu ima i naseljenika iz sjevernog
dijela Europe, koji su ovdje našli utočište. Mnoge su se vrste tijekom
vremena razvile u specifične domaće odlike, tzv. endeme. Od beskralježnjaka
su u Gorskom kotaru brojne endemične vrste. Mnoge vrste kukaca postale
su rijetke, pa se sve rjeđe nalaze najljepši i najveći kornjaški
jelenak i nosorožac. Prekrasan kukac planinskih predjela je i rijetka
vrsta strizibube.
Važni kukci u održavanju biološke ravnoteže su vrste roda gusjeničarki.
U Gorskom kotaru zaštićeni su od leptira kao rijetke vrste: lastin
rep, prugasto jedarce, velika i mala preljevica i apolon. Izvorišni
dio rijeke Kupe i njen pritok Čabranka obitavališta su autohtonih
potočnih pastrva, lipljana, klena, podusta, peša i dr. Od vodozemaca
zanimljiva je čovječja ribica, endemična vrsta iz podzemnih voda
našeg krša, koja je zaštićena
zakonom. Gotovo u svim predjelima rasprostanjene su žabe zelena
gubavica i obična gubavica, koje su izuzetno korisne za životnu
zajednicu pa su stoga i zaštićene. U toplijim i suncu izloženijim
predjelima nailazimo na najotrovniju zmiju Europe poskoka, a u planinskim
predjelima obitava i riđovka. Od tipičnih predstavnika ornitofaune
- ptica, na sjevernim padinama Risnjaka i Snježnika žive
popić, sivi kos, kos grivinasti i grmuša čevrljinka, a na sunčanim
područjima naići ćemo i na trepetljiku strljekavicu i crvenorepku
kovača. U najljepšim šumama Gorskog kotara obitavaju slijedeće vrste
ptica: šojka kreštalica, kreja šarena, zimnica mala, zeba, bitkavica.
Značajne su puzavac kljukavac te sjenica. U brdskim i planinskim
šumama gnijezde se i drozdovi imelaš i cikelj, te naše najmanje
ptice kraljić zlatnoglavi i vatroglavi. Prvi pjevač u rano proljeće
je čučka crvendać. Veoma su značajne i tukavica troprsta, relikt
iz ledenog doba i crna žuna, a česta je u šumama i kukavica. Od
sova u šumama Gorskog kotara obitavaju sovina šumska, sovina jastrebača
te najveća sova, sovuljaga buljina. Škanjac mišar, jastreb kokošar,
te orlao krstaš i orao zmijar također obitavaju na području Gorskog
kotara. U mirnim
predjelima crnogoričnih i mješovitih šuma gnijezdi tetrijeb veliki,
a lještarka gluha, nekada česta ptica, danas je veoma prorijeđena
vrsta. U šumama Gorskog kotara živi drevni stanovnik naših šuma.
mrki medvjed. Kuna zlatica je kod nas češća od kune bjelice, a obje
su rijetki primjerci naše faune. Lisica je najčešća zvijer, a veoma
je rasprostranjena i velika lasica. Divlja mačka, nekad brojna,
danas je rijetka a potpuno je zaštićena. Jazavac je široko rasprostranjen,
ali veoma rijedak, a vuk povremeno obitava u planinskim predjelima.
Glavna divljač u Gorskom kotaru je srna, a tu se nalazi i krški
jelen. Divokoza obitava u NP Risnjak, a divlja svinja obitava na
području cijelog Gorskog kotara. Stanovnik goranskih šumaraka i
polja, zec, znatno je prorijeđen, a česte su vrste puh, hrčak obični,
šumski miš, šumska voluharica, jež,
šumska rovka i krtica. Vjeverica je prorijeđena a stoga i zaštićena.
Šišmiši su veoma korisna skupina sisavaca, pa su sve vrse šišmiša
zaštićene.
|