izbornik - gorski kotar 2 Mjesta za izlet u Gorskom kotaru Skijanje u Gorskom kotaru Goranski izbor - oglasnik gospodarske ponude Gorskog kotara Ugostiteljska ponuda Gorskog kotara Ponuda nekretnina U Gorskom kotaru Gospodarska ponuda Gorskog kotara
Adriatica.net
Google
Izlet kroz Gorski kotar
Udobno se smjestite pored računala i odaberite mjesto sa gornjeg popisa te virtualno posjetite savršen kutak za svoj slijedeći odmor u prirodi....

Općenito o Gorskom kotaru
Povijest
Kulturna baština
Govor i nazivlje
Prirodne znamenitosti
Biljno bogatstvo i životinjski svijet
Sport

Adriatica.net

Google

  • Begovo Razdolje (1078 m) najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj i jedino iznad 1000 mnm
  • Grad Delnice (698 mnm) – najviši grad Hrvatske
  • Grad Čabar (523 mnm) – najzelenija urbanizirana cjelina u Hrvatskoj
  • Fužine – naselje s najviše voda i padalina u Hrvatskoj
  • Lokve - u Omladinskom jezeru ulovljena pastrva dužine 138 cm i težine 25,40 kg
  • Gomirje – najzapadniji pravoslavni manastir
  • Rijeka Kupa - najveća visokogorska rijeka i riječna dolina u Hrvatskoj. U gornjem toku rijeke Kupe otkriveno 500 vrsta leptira.
  • Bjelolasica (1533 mnm), najviši vrh Gorskog kotara i Primorsko - goranske županije
  •  
  • 1732. dovršena gradnja kolske ceste – stare Karolinske ceste, Karoline – poveznice kontinentalnog dijela Hrvatske s morem preko središnjeg dijela Gorskog kotara
  • 1809. dovršena nova, znatno šira i brža prometnica Gorskog kotara – Lujzinska cesta, Lujzijana
  • 1873. izgrađena željeznička pruga kroz Gorski kotar od Rijeke do Karlovca
  • 1874. zabilježen prvi organizirani dolazak turista s cjelodnevnim programom u Fužinama
  • 1879. otvaraju se prve gostionice u Delnicama (»Jurčekovi«, »Rački« 1885. »Čop« 1890.)
  • 1898. tiskane prve turističke razglednice u Fužinama
  • 1900. u Vrbovskom izgrađen hotel »Croatia«
  • 1913. organiziran prvi trodnevni tečaj za skijaše u Mrkoplju
  • 1919. otvoren hotel »Zeleni Vir« u Skradu
  • 1924. u Delnicama izgrađen hotel »Tomislav«
  • 1934. podignuta prva hrvatska skakaonica za skijaške skokove u Mrkoplju
  • 1936. otvorena skakonica za skijaške skokove na Vučniku u Delnicama
  • 1952. otvoren hotel »Lovački dom« na Japlenškom vrhu i planinarski dom na Petehovcu u Delnicama
  •  

    Biljno bogatstvo i životinjski svijet

    Raznolikost i sačuvanost biljnog pokrova Gorskog kotara, osobito šuma, odrazuje se u velikom broju rezervata. Neke šumske sastojine u tim rezervatima donedavno su bile gotovo prašume, a pojedina stabla imala su najveće moguće dimenzije europskog drveća. Preostali šumski divovi su kao pojedinačna stabla spomenici prirode. Osim šuma u ovim rezervatima su i zajednice brdskih livada, planinskih pašnjaka, stijena, točila, snježišta te manji cretovi. Mnogobrojne planine Gorskog kotara nalazišta su ne samo rasprostranjenih planinskih biljaka nego i endemičnih (urođenih) i reliktnih (vrlo starih) vrsta. Možemo navesti samo neke: runolist, dlakavi pjenišnik (tzv. alpska ruža), mirisna orhideja crni mrkoglavac, srčanik, dvocvjetna ljubica, hrvatsko zvonce, zvjezdasti i crveni ljiljan, alpski likovac, grozdasta kamenika, encijan, perunika, Kluzijeva sirištara,itd. Osim planinskog bilja, potpuno su zaštićene i neke vrste koje imaju vrlo dekorativno lišće: božikovina, širokolisna veprina i lovorasni likovac, tisa, planinski bor. Uz značajne šumske zajednice i planinsko bilje, u Gorskom kotaru zanimljivi su i cretovi (Sungerski lug, Trstenik, Jasenak), gdje žive biljne zajednice vlažnih staništa, a iz obamrlih dijelova te vegetacije nastaje treset. Na njima rastu rijetke biljne vrste koje su se u naše krajeve doselile za vrijeme oledbe (mahovi tresetari, šiljkica, rosika).
    Životinjski svijet Gorskog kotara veoma je zaniljiv i raznolik, pošto su se ovdje zadržale mnoge vrlo stare vrste iz tercijara, budući da južni dio Europe nije bio mnogo zahvaćen oledbom. Tu ima i naseljenika iz sjevernog dijela Europe, koji su ovdje našli utočište. Mnoge su se vrste tijekom vremena razvile u specifične domaće odlike, tzv. endeme. Od beskralježnjaka su u Gorskom kotaru brojne endemične vrste. Mnoge vrste kukaca postale su rijetke, pa se sve rjeđe nalaze najljepši i najveći kornjaški jelenak i nosorožac. Prekrasan kukac planinskih predjela je i rijetka vrsta strizibube. Važni kukci u održavanju biološke ravnoteže su vrste roda gusjeničarki. U Gorskom kotaru zaštićeni su od leptira kao rijetke vrste: lastin rep, prugasto jedarce, velika i mala preljevica i apolon. Izvorišni dio rijeke Kupe i njen pritok Čabranka obitavališta su autohtonih potočnih pastrva, lipljana, klena, podusta, peša i dr. Od vodozemaca zanimljiva je čovječja ribica, endemična vrsta iz podzemnih voda našeg krša, koja je zaštićena zakonom. Gotovo u svim predjelima rasprostanjene su žabe zelena gubavica i obična gubavica, koje su izuzetno korisne za životnu zajednicu pa su stoga i zaštićene. U toplijim i suncu izloženijim predjelima nailazimo na najotrovniju zmiju Europe poskoka, a u planinskim predjelima obitava i riđovka. Od tipičnih predstavnika ornitofaune - ptica, na sjevernim padinama Risnjaka i Snježnika žive popić, sivi kos, kos grivinasti i grmuša čevrljinka, a na sunčanim područjima naići ćemo i na trepetljiku strljekavicu i crvenorepku kovača. U najljepšim šumama Gorskog kotara obitavaju slijedeće vrste ptica: šojka kreštalica, kreja šarena, zimnica mala, zeba, bitkavica. Značajne su puzavac kljukavac te sjenica. U brdskim i planinskim šumama gnijezde se i drozdovi imelaš i cikelj, te naše najmanje ptice kraljić zlatnoglavi i vatroglavi. Prvi pjevač u rano proljeće je čučka crvendać. Veoma su značajne i tukavica troprsta, relikt iz ledenog doba i crna žuna, a česta je u šumama i kukavica. Od sova u šumama Gorskog kotara obitavaju sovina šumska, sovina jastrebača te najveća sova, sovuljaga buljina. Škanjac mišar, jastreb kokošar, te orlao krstaš i orao zmijar također obitavaju na području Gorskog kotara. U mirnim predjelima crnogoričnih i mješovitih šuma gnijezdi tetrijeb veliki, a lještarka gluha, nekada česta ptica, danas je veoma prorijeđena vrsta. U šumama Gorskog kotara živi drevni stanovnik naših šuma. mrki medvjed. Kuna zlatica je kod nas češća od kune bjelice, a obje su rijetki primjerci naše faune. Lisica je najčešća zvijer, a veoma je rasprostranjena i velika lasica. Divlja mačka, nekad brojna, danas je rijetka a potpuno je zaštićena. Jazavac je široko rasprostranjen, ali veoma rijedak, a vuk povremeno obitava u planinskim predjelima. Glavna divljač u Gorskom kotaru je srna, a tu se nalazi i krški jelen. Divokoza obitava u NP Risnjak, a divlja svinja obitava na području cijelog Gorskog kotara. Stanovnik goranskih šumaraka i polja, zec, znatno je prorijeđen, a česte su vrste puh, hrčak obični, šumski miš, šumska voluharica, jež, šumska rovka i krtica. Vjeverica je prorijeđena a stoga i zaštićena. Šišmiši su veoma korisna skupina sisavaca, pa su sve vrse šišmiša zaštićene.

     
    | www.gorskikotar.com | sva prava pridržana |
    | design by XAR |